10 kolovoza, 2022

Kahvenisanje

Portal kojem vjerujete √

GORIVO BUDUĆNOSTI PROIZVODI SE U SRBIJI Ovo je novo drvo, raste KAO LUDO, greje bolje od uglja i smanjuje TROŠAK OGREVA ZA 4 PUTA

Najviše korišteno sredstvo za grijanje u Srbiji je gas.

Ovaj energent se koristi za dobijanje čak 65 % toplotne energije, dok je procenat korištenja drveta samo 0.5 %.

Stručnjaci navode kako drvo ima veći potencijal kao ogrev, a dobijena biomasa od brzorastućeg drveta se smatra “gorivom budućnosti”. Drvo koje se za to koristi je paulovnija, a plantaža ovog najbrže rastućeg drveća se nalazi u selu Markovac, gdje je Goran Mirčić zasadio prije 6 godina čisto iz radoznalosti.

– Nisam vjerovao da postoji ovakvo drvo koje može tako brzo da izraste i postane zrelo – kaže Mirčić.

Energetska vrijednost ovog drveta je velika, te se zbog toga sve više razmišlja o njegovoj upotrebi za ogrev.

Željko Spasojević navodi da se ovo drvo ne koristi kao tipično drvo za ogrev i da je njegova obrada nešto drugačija.

– Ovo nije drvo koje ćete nasjeći i ložiti. Potrebno ga je obradit i pretvoriti u pelet, tek tada ono ima najveću vrijednost. Također se može miješati i sa drugim stablima za proizvodnju drugih vrsta peleta – kaže Željko.

Navodi da se u Srbiji veoma mali broj ljudi bavi upotrebom ovog drveta za proizvodnju peleta, koji se najviše pravi od hrasta i bukve dok ostale brzorastuće vrste imaju drugu svrhu.

Drvo prolazi kroz obradu i na taj način se dobija “drvni čips” – objašnjava Branko Stajić sa Šumarskog fakulteta.

– Osnovni proizvod koji se dobija tom preradom jeste drvni čips. To nastaje tako što se drvo i svi ostaci granja i slično sitne, te se nakon toga mogu prenositi do kotlova i ložiti – kaže Branko.

– Biomasa dobijena na ovaj način može lako da zamijeni sva fosilna goriva – navodi Branko. Prema podacima i statistici kojim raspolaže Šumarski fakultet 2021. godine u Srbiji je potrošeno 115.000 tona mazuta i 45.000 tona lož ulja što je koštalo 88 miliona eura.

– Kada bismo koristili biomasu od ovog brzorastućeg drveta, trebalo bi nam oko 520.000 tona biomase. To bi iznosilo oko 26 miliona eura, što znači da bi uštedili 3 do 4 puta – kaže Stajić.

Energetskih zasada u Srbiji nema puno, iako bi mogli da naprave veliku uštedu. Postoji nekoliko zasada vrbe, a paulovnije je zasađeno oko 700 hektara širom Srbije.

– Da biste imali jednu ozbiljnu plantažu, treba vam oko 20 hektara u krug, te da imate rotaciju gdje ćete svake godine eksploatisati po 5 ili 7 hektara koje će vam omogućiti da imate prihod svake godine – kaže on.

Sljedeće godine se očekuje prva sječa paulovnije. Paulovnija bi trebala da se siječe između 7 i 10-te godine, odnosno kada stablo dostigne obim od 45 centimetara. Tri isječena stabla daju oko dva kubna metra građe. U Srbiji su povoljni uslovi za gajenje ove vrste, kažu stručnjaci i odbacuju tvrdnje da ova vrsta biljaka ugrožava zemljište. Međutim, preporučuju da bi se trebalo, posle izvjesnog vremena, na istom zemljištu zasaditi druga kultura.